Zimski lovostaj na sitnu plavu ribu

Zaštita male plave ribe

Kako bi se zaštitila mlada sitna plava riba, Ministarstvo poljoprivrede RH reguliralo je ribolov mrežom plivaricom srdelarom na važnim područjima u kojima se pronalazi sitna plava riba u ranijem životnom stadiju. Zimski lovostaj na sitnu plavu ribu u Hrvatskoj je na snazi od 16. prosinca do 15. siječnja, i to na cjelokupnom teritoriju ribolovnog mora Republike Hrvatske. Potom će uslijediti mjesec dana pauze kada postoje određena ograničenja po pitanju broja ribolovnih dana i količine ulovljene ribe.

Pod pojmom mala plava riba obuhvaćene su srdele, papaline, inćuni, iglice, lokarde, skuše i šaruni, dok su inćuni i srdele ujedno i sitna plava riba. Navedeni lovostaj pomoći će u očuvanju ribnoga fonda i hvale je vrijedna ekološka inicijativa, ali svaka medalja ima i svoju drugu stranu, pa tako i u ovome slučaju ima onih koji izvlače kraći kraj, a to su ribari od kojih je nekima mala plava riba osnova egzistencije, kao i krajnji korisnici koji su naučeni na tjednu konzumaciju srdele po povoljnim cijenama koje ne prelaze tridesetak kuna po kilogramu.

Srdela je najzastupljenija riba na tanjurima primorske Hrvatske

Tako je ovih dana uobičajen prizor u ribarnicama gdje je dobra ponuda bijele ribe, međutim kupaca gotovo da i nema. Čak i kada bi bilo plave ribe uvezene iz neke druge države članice EU, cijenom bi bile gotovo identične onoj skupljoj bijeloj.

Srdela je oduvijek bila najzastupljenijom ribom na tanjuru naših ljudi iz primorskih krajeva. Jedinka živi čak i do petnaest godina, a najveću duljinu koju može postići je 25 centimetara. Uobičajena je za cijeli Mediteran i otprilike šezdeset posto cjelokupnog izlova ribe odnosi se upravo na srdelu. Njenoj popularnosti pridonosi jako dobar ukus, kvaliteta i sasvim pristojna cijena. Već se stoljećima tradicionalno usoljava, i to iz vrlo jednostavnog razloga – u prošlosti ju se jedino tako moglo održati jestivom. Srdela se danas i konzervira i u takvom se obliku naziva sardinom.